Osvrt vjeroučiteljice Ivane Viduka na knjižicu nadbiskupa Puljića “O sveta gozbo…”

Početkom korizme na adresu mi je stigla omotnica, u njoj su bile tri knjižice. Jedna mi je ostala u ruci. Naslovnica knjižice „O sveta gozbo na kojoj se Krist blaguje“ privukla mi je pozornost. Posljednja večera (slikar Anto Mamuša) podsjetila me na udžbenik vjeronauka za treći razred. Prvi naslov u knjižici „Jubilej je milosno razdoblje crkvene godine“, na prvu ne povezujem s naslovom knjižice. Konačno počnem čitati i polako razumijem zašto mi je prva asocijacija bila udžbenik, a onda i kakve veze ima s Jubilejskom godinom.

Knjižica sadrži dvanaest tema – kateheza i zapravo bi mogla poslužiti kao „mini“ katehetski priručnik za Jubilejsku godinu. Sve teme imaju kratki istaknuti uvod, bilo da je riječ o biblijskim citatima koji potkrepljuju temu ili su rekapitulacija prethodne teme. Teme su zaključene kratkim molitvama i poticajima koje dolaze kao odjek onog što je sadržano u katehezi, za upoznavanje Otajstava Crkve, Euharistije… Glavna uporišta za kateheze su Sveto pismo i dokumenti Crkve te Autorovo bogato iskustvo života i obavljanja različitih službi unutar Crkve. Autor koristi različite slike i primjere iz običnog života kako bi pokazao ljepotu liturgije i približio Otajstva o kojima progovara. Knjižica je obogaćena brojnim fotografijama, a jezik kojeg koristi je jednostavan i pristupačan.

Živimo u vremenu „znanja dostupnog na klik“ i može se postaviti pitanje je li nam potreban još jedan katehetski priručnik, a u ovom slučaju „mini“ katehetski priručnik? Neki će reći nije i možda su u pravu. Sklona sam vjerovati ako mi je već u rukama, potreban je i idemo vidjeti kako ga što bolje iskoristiti. Na kraju „znanje na klik“ često je upitnog sadržaja, a ove kateheze imaju čvrsta utemeljenja. Autor na jednostavan način tumači što Jubilejska godina jest, od biblijskog polazišta do ove aktualne Jubilejske godine i nakanâ Pape Franje u njoj. Kad je riječ o Jubilejskoj godini stekne se dojam da je riječ o „jurnjavi na oproste“, ali kroz katehezu uviđamo kako je zapravo riječ o prilici i izazovu za nas vjernike da dublje upoznamo svoju vjeru i uđemo u njena otajstva. Euharistija je središte i vrhunac naše vjere, a govoriti o euharistiji bez govora o Crkvi nema utemeljenja.

„Crkva nije puka skupina ljudi… već je Crkva izvorni Božji naum, Isusova zaručnica i Tijelo Kristovo… nadilazi zemaljske zajednice, a u njima se povijesno utjelovljuje i ostvaruje. To je otajstvo koje se jedino vjerom može shvatiti, tumačiti i objaviti.“ Osim događanja na razini sveopće Crkve podsjeća i na važne obljetnice i događanja u povijesti Crkve u Hrvata. Podsjeća na vrijeme Jubileja koje treba iskoristiti kako bi se produbile spoznaje o otajstvu Crkve, braka i presvete euharistije te potrebu da se hranimo Božjom riječju i euharistijom.

Zanimljiva je primjedba da se „u promidžbi ljudskih prava često zaboravlja kako i Bog ima prava, koja mu ljudi oduzimaju“. Neprestance kroz sve teme ističe kako je euharistija „srž kršćanske vjere i života, kako pojedinog vjernika tako i cijele zajednice župe, biskupije i sveopće Crkve“.

Kroz kateheze koje se dotiču svih segmenata euharistijskog slavlja progovara o važnosti svih detalja od izvanjskog uređenja prostora i sudionika do unutarnjeg stava liturga i vjernika, pristup Riječi, liturgijski predmeti i znakovi, darovi, liturgijsko ruho i pjevanje. Jednostavno „nismo mi ti koji stvaraju liturgiju. Ona nam je darovana. A Crkva je jamac njezinog autentičnog slavlja“. Govor o euharistiji nepotpun je i besmisleni bez govora o Posljednjoj večeri, koja se slavila u kontekstu židovske Pashe, gdje je Isus Krist prepoznat kao „novo pashalno janje“ čijom žrtvom se događa „Pasha svijeta“.

Valjalo bi si posvjestiti „misno slavlje djelo je Krista i hijerarhijski uređenoga Božjega naroda u središtu njihova kršćanskog života“. Autor se kroz ove teme usuđuje postaviti i provokativna pitanja za ispit savjesti npr.: „Što je s našim zajedništvom?…“ , reći euharistija „može izgraditi zajedništvo Božjega naroda ako to pojedinci i zajednica žele i hoće“ i da se liturgijsko slavlje „ne može samo obaviti, odslužiti i odčitati. Ne! Sveta misa je događaj koji prožima i misnika i vjernike.“ Zašto sav ovaj poticaj? Kako bi sudjelovanjem u euharistiji ušli u Novi savez ne savez kamenih ploča nego savez srdaca.

Na kraju knjižice, kad sam vidjela količinu bilješki o autoru u misli mi je došla riječ skromno. Skromna knjižica, skroman autor, a onda i naslovnici mogu biti skromni.

Komu bi mogla biti od koristi ova knjižica? Ponajprije župnicima i katehetama. Koga vidim kao naslovnike ovih kateheza?

Roditelji onih koji se spremaju za sakramente za koje sam u svojoj praksi stekla dojam da im često nedostaje osnovnog vjerskog znanja. Oni hrabriji znali su mi prići i reći „sram me, moje dite zna više od mene“.

Mogu to biti i stariji vjernici kojima se kroz ove kateheze može iskazati pažnja, jer na njihovu prisutnost stalno računamo, a malo im dajemo.

Članovi crkvenih pokreta nerijetko imaju „svoja“ liturgijska slavlja što nije loše ili krivo, ali zna se onda izgubiti osjećaj za ono univerzalno.

Da, mnogi su mogući naslovnici „ako to pojedinci i zajednica žele i hoće.“

Na pola smo Jubilejske godine i opet pitanje ima li potrebe za ovom knjižicom? Papa Franjo na jednom mjestu kazuje: „Krist je jubilej svakog dana, svakog časa i on ti se približava da te pomiluje, da ti oprosti“, dakle knjižica je aktualna, naravno „ako to pojedinci i zajednica žele i hoće“.

Ovaj osvrt ću zaključit molitvom „O sveta gozbo na kojoj se Krist blaguje. Slavi se spomen muke njegove; duša se napunja milošću i daje nam se zalog buduće slave. Kruh s neba dao si njima, koji svaku slast u sebi ima. Amen.“

Ivana Viduka, benediktinska novakinja u Rabu

U nastavku donosimo i pojedine kateheze s „adresom“ gdje se može konzultirati i koristiti tekst kateheza o Euharistiji:

  1. Jubilej je milosno razdoblje

Jubilej je milosno razdoblje – VJERA I DJELA

  1. Ne možemo bez Krista, molitve i nedjeljne Euharistije

Ne možemo bez Krista, molitve i nedjeljne Euharistije – VJERA I DJELA

  1. Pristupit ću k Božjem žrtveniku

Pristupit ću k Božjem žrtveniku – VJERA I DJELA

  1. Euharistija – izvor i vrhunac života i poslanja Crkve

Euharistija – izvor i vrhunac života i poslanja Crkve – VJERA I DJELA

  1. U liturgiji Riječi Bog nam govori, a mi Ga slušamo

U liturgiji Riječi Bog nam govori, a mi Ga slušamo – VJERA I DJELA

  1. Liturgijsko odijelo, oltar, vjerovanje i molitva vjernih

Liturgijsko odijelo, oltar, vjerovanje i molitva vjernih – VJERA I DJELA

  1. Od prikaznih darova do nekrvne žrtve na oltaru

Od prikaznih darova do nekrvne žrtve na oltaru – VJERA I DJELA

  1. Liturgijska glazba oblikuje zajednicu i stvara blagdansko ozračje

Liturgijska glazba oblikuje zajednicu i stvara blagdansko ozračje – VJERA I DJELA

  1. Isusova Posljednja večera nova je Pasha svijeta

Isusova Posljednja večera nova je Pasha svijeta – VJERA I DJELA

  1. Euharistija izgrađuje zajednicu, Crkvu

Euharistija izgrađuje zajednicu, Crkvu – VJERA I DJELA

  1. Svećenik i Euharistija

Svećenik i Euharistija – VJERA I DJELA

  1. Krist novo Janje Božje posrednik je Novoga Saveza

Krist novo Janje Božje posrednik je Novoga Saveza – VJERA I DJELA

Updated: 22/10/2025 — 13:49
Dobro došli na stranice Katehetskog ureda! © 2024 Frontier Theme