{"id":4466,"date":"2017-08-31T09:51:25","date_gmt":"2017-08-31T07:51:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.katehetski.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4466"},"modified":"2017-12-10T16:49:14","modified_gmt":"2017-12-10T15:49:14","slug":"4466","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.katehetski.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4466","title":{"rendered":"Poruka predsjednika Vije\u0107a HBK na po\u010detku \u0161kolske i katehetske godine"},"content":{"rendered":"<div class=\"clanak\">\n<h2 style=\"text-align: center;\">\u0160kola i vjeronauk pred izazovom obrazovne reforme<\/h2>\n<h5>Poruka predsjednika Vije\u0107a Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju na po\u010detku \u0161kolske i katehetske godine 2017.\/2018.<\/h5>\n<p><b>\u010covjek je put Crkve<\/b>. Pro\u0161logodi\u0161nje obilje\u017eavanje dvadeset i pet godina katoli\u010dkoga vjeronauka u \u0161koli u Republici Hrvatskoj pru\u017eilo nam je mogu\u0107nost zahvalno se sjetiti prije\u0111enoga puta Crkve te nas jo\u0161 jednom u\u010dinilo pozornima na nikada dovr\u0161enu zada\u0107u evangelizacije i navije\u0161tanja Rije\u010di Bo\u017eje kao njezina temeljnoga poslanja. Bile su to godine ra\u0111anja i razvoja Republike Hrvatske, kao i godine u\u010denja \u017eivota u novim okolnostima. I na\u0161a je Crkva, premda izrasla na iskustvu povijesti \u010ditavoga kr\u0161\u0107anstva, bila pozvana odgovarati tim izazovima novim izri\u010dajima i oblicima rada, a nadasve novim misionarskim \u017earom. Vjeronauk u \u0161koli zasigurno je jedno od njezinih najdragocjenijih iskustava posljednjih dva i po desetlje\u0107a.<\/p>\n<p>Svjedo\u010danstvo pro\u0161loga vremena iznova nas je podsjetilo da Crkva ne raste prozelitizmom, nego atraktivno\u0161\u0107u (Benedikt XVI.,\u00a0<i>Homilija na misi na po\u010detku Pete konferencije biskupa Latinske Amerike<\/i>\u00a013. svibnja 2007.), pri \u010demu je atraktivnost samo sinonim za \u017eivo svjedo\u010danstvo vjere svakoga koji je uklju\u010den u najljep\u0161u zada\u0107u kr\u0161\u0107anstva, koja se zove navije\u0161tanje evan\u0111elja. Usto smo se jo\u0161 jednom uvjerili da se evan\u0111elje mo\u017ee, ako je potrebno, i rije\u010dima propovijedati (papa Franjo,\u00a0<i>Nagovor na Me\u0111unarodnom susretu kateheta u Rimu<\/i>\u00a027. rujna 2013.). To zna\u010di da vjera nije najprije konstrukcija na\u0161ih misli, nego su za njezino navije\u0161tanje odlu\u010duju\u0107i \u010din, odnosno djelo, kona\u010dno &#8211; \u017eivot. A gdje god se \u017eivi u Kristu, \u017eivi se u dinamici ljubavi, koju je Crkva priop\u0107avala suvremenom \u010dovjeku \u2013 i to ne samo vjeronaukom u \u0161koli. I vjeronaukom u \u0161koli, u zajedni\u0161tvu s drugim \u0161kolskim predmetima, Crkva je nastojala i \u017eeli biti u slu\u017ebi \u010dovjeku, kojemu otvara vrata evan\u0111elja, koje je Krist, u kojemu se nalazi punina \u017eivota. Na taj na\u010din ona ostvaruje svoju zada\u0107u, koju je sv. Ivan Pavao II. definirao rije\u010dima: \u201e\u010covjek je put Crkve&#8221; (<i>Otkupitelj \u010dovjeka<\/i>, 14).<\/p>\n<p><b>Tko je za vjeronauk u \u0161koli, za \u010dovjeka je<\/b>. \u010covjek \u017eivi od onoga \u0161to nije sam stvorio. Ono \u0161to je on danas, \u010dime se slu\u017ei i \u010demu kro\u010di, svoje korijene ima u povijesti, koja je na ovim europskim prostorima duboko kr\u0161\u0107anska. No, kr\u0161\u0107anska povijest na\u0161ega naroda i Europe doista ne mora zna\u010diti da bi svaki \u010dovjek trebao biti nasljednik kr\u0161\u0107anske vjeroispovijesti. Ipak, tvrdnja da \u0107e odnos religije i obrazovanja, vjeronauka u \u0161koli i \u201emodernoga sustava \u0161kolstva&#8221; navodno biti bolji ako se vjeronauk ponovno progna iz \u0161kolskih klupa, \u010desto je povr\u0161an i rasprave nedostojan diskurs.<\/p>\n<p>Tako su npr. zagovaratelji primjenjuju\u0107ega znanja, onoga funkcionalnog (koje bi u\u010denike trebalo osposobiti za ne\u0161to i koje trenutno dominira \u0161kolskim sustavom), svjesni da ne mogu znati \u0161to \u0107e u\u010denik trebati u\u010diti u budu\u0107nosti \u2013 jer tehni\u010dki se svijet i potrebe tr\u017ei\u0161ta rada razvijaju doista vrlo brzo. Oni opet kojima je stalo do \u010dovjeka i njegova dobra, stavljaju\u0107i njegovo dobro i sre\u0107u iznad kolektivnih i obi\u010dajnih normi, te iznad svakog eti\u010dkog, vrijednosnog i identitetskog pitanja, zapravo ga \u010dine zarobljenikom vlastitoga &#8216;ja&#8217;. Onako kako je pam\u0107enje jednoga \u010dovjeka nedovoljno da bi se ono nazvalo povije\u0161\u0107u, tako je i nada jednoga \u010dovjeka u vlastito dobro premalo da bi se ona nazivala budu\u0107no\u0161\u0107u \u010dovje\u010danstva. Obrazovni sustav koji bi \u017eelio odgajati \u010dovjeka samo kao pojedinca, kojemu bi njegova vlastita sre\u0107a bila jedini cilj, zaboravlja da je odgoj srca, savjesti i cjelovite osobe vi\u0161e od odgoja za sre\u0107u u ovozemaljskom \u017eivotu. Obrazovni je sustav uvijek proces, koji mora pou\u010davati te izgra\u0111ivati me\u0111uljudske odnose. Kr\u0161\u0107anski gledano, to je proces koji pou\u010dava \u017eivotu svih ljudi &#8211; stvorenih na sliku Bo\u017eju. Kona\u010dno, vrijeme u kojemu \u017eivimo pokazuje da je netolerantnost me\u0111u ljudima razli\u010ditih kultura i vjeroispovijesti \u010desto plod nepoznavanja drugoga u njegovu kulturolo\u0161kom i vjerskom opredjeljenju. U\u010destali nesporazumi, predrasude i stalni strahovi pred ljudima razli\u010ditih kultura i vjera bitno po\u010divaju na nedostatnom poznavanju, a onda i prihva\u0107anju drugih i druk\u010dijih. Katoli\u010dka Crkva, i vjeronaukom u \u0161koli, posebno njegovom ekumenskom i me\u0111ureligijskom dimenzijom, \u017eeli priop\u0107avati spoznaje ne samo o svojoj konfesiji, nego o kr\u0161\u0107anstvu i religiji op\u0107enito. Njezin je dijalog s nekr\u0161\u0107anskim vjeroispovijestima tako\u0111er neizostavni dio vjeronau\u010dne nastave. Vjeronau\u010dno upoznavanje s religijskim i konfesionalnim, eti\u010dkim i duhovnim sadr\u017eajima i stavovima u kr\u0161\u0107anstvu i u drugim religijama, \u017eeli pridonijeti izgradnji mira i su\u017eivota u razli\u010ditosti te osloba\u0111ati \u010dovjeka od straha u susretu s drugim i druk\u010dijim.<\/p>\n<p>Svjesni smo, dakle, da bez u\u010denja, pa i stjecanja primjenjuju\u0107ega znanja i vje\u0161tina, nije mogu\u0107e suvremeno obrazovanje. No, \u017eelimo naglasiti da bez obrazovanja koje u sebi ne sadr\u017ei i onu odgojnu dimenziju, koja je mnogima na rubu njihova promi\u0161ljanja (tj. obrazovanje bez pitanja smisla ljudskoga \u017eivota, identiteta, vrijednosti i eti\u010dkih posljedica), postaje samo tehnika za vje\u017ebanje odre\u0111enih operacija. Stoga, ako i \u017eelimo funkcionalno obrazovanje, ono ne bi smjelo biti samo \u201efunkcionalno&#8221;. Razmi\u0161ljaju\u0107i o reformi obrazovnoga sustava u Republici Hrvatskoj, mnogi promatraju vjeronauk u \u0161koli, kao predmet, o\u010dima sumnje i nesno\u0161ljivosti. \u010cini se da se pritom i Crkvu povezuje s institucijom kojoj nije stalo do dobra i sre\u0107e suvremenoga i konkretnoga \u010dovjeka. Tako glasna manjina \u010desto pose\u017ee za progonom vjeronauka iz \u0161kole, ne razmi\u0161ljaju\u0107i pritom da je on samo dio ustavnih prava na vjersku slobodu i na javno o\u010ditovanje religijskih stavova i uvjerenja. Mo\u017ee se ste\u0107i dojam da je nekima jo\u0161 uvijek misao vodilja poznata metodi\u010dka ateisti\u010dka radna hipoteza\u00a0<i>etsi deus non daretur<\/i>. Doista, mogu\u0107e je da u suvremenoj kulturi \u010dovjek bude obrazovan, a da pritom ne bude religiozan. No, nemogu\u0107e je da se \u010dovjek smatra obrazovanim, a da se pritom ne su\u010deljava s pitanjima vjere, koja je mnogima izvor \u017eivota i cilj njihovih nastojanja. Vjeronauk u \u0161koli, koji u posljednjih dvadeset i pet godina slu\u017ei dobru hrvatskog \u010dovjeka i dru\u0161tva, i nadalje je pozvan \u010diniti to isto te pritom ne zaboravljati svoju prvotnu zada\u0107u: navije\u0161tati Onoga koji je do\u0161ao &#8216;radi nas ljudi i radi na\u0161ega spasenja&#8217;. Tko je, dakle, za vjeronauk u \u0161koli, taj je za \u010dovjeka. A tko je za dobro suvremenoga \u010dovjeka, bit \u0107e i za vjeronauk u \u0161koli.<\/p>\n<p><a name=\"_Hlk491106084\"><\/a><b>Evan\u0111elje opisivati vlastitim \u017eivotom<\/b>. Sve vi\u0161e postajemo svjesni \u010dinjenice da \u0161kola vi\u0161e nije jedino mjesto u\u010denja. \u0160tovi\u0161e, \u0161kola ponekad postaje periferno mjesto odgoja i u\u010denja. Mnogo su toga preuzeli mediji te svijet suvremene ra\u010dunalne tehnologije, koji u\u010denicima omogu\u0107avaju da u jednom trenutku saznaju sve \u0161to po\u017eele o nekoj temi. Tako svi mogu znati sve u istom trenutku, i svatko na svoj na\u010din. Unato\u010d tome, jo\u0161 i vi\u0161e usprkos tome, nikada u\u010denik nije toliko trebao dobrog u\u010ditelja, odnosno vjerou\u010ditelja, kao danas. A nikada nije trebalo toliko hrabrosti kao danas da bi se postalo u\u010diteljem. Jo\u0161 vi\u0161e vjerou\u010diteljem! Naime, biti vjerou\u010ditelj isto je \u0161to i ostvarivati \u017eivotni program i svakodnevno \u017eivotom tuma\u010diti \u017eivotni stav. No, ni \u0161kola, ni vjeronauk u \u0161koli, ni vjero\/u\u010ditelji ne trebaju se bojati tih \u201eperiferija&#8221;. Naime, \u201eBog se ne boji&#8221;, rekao je papa Franjo katehetama i vjerou\u010diteljima. \u201eBog nema straha od periferija\u2026 On je kreativan i zbog toga nije nepomi\u010dan. On nas prima, dolazi nam ususret, razumije nas\u2026 Da bismo bili vjerni Kristu, kreativni, moramo biti sposobni prihvatiti promjene. Za\u0161to? Da se prilagodimo okolnostima u kojima moramo navije\u0161tati Evan\u0111elje. Kreativnost je stup onoga \u0161to zna\u010di biti kateheta&#8221; (papa Franjo,\u00a0<i>Propovijed na Me\u0111unarodnom susretu kateheta u Rimu<\/i>\u00a029. rujna 2013.). Stoga, ako se i vjerou\u010ditelj odlu\u010di koristiti suvremenim na\u010dinom izra\u017eavanja te vjeronauk katkad promatrati i kao #<i>vjeronauk u \u0161koli\u00a0<\/i>(hashtag), on nikada ne smije zaboraviti da je vjeronauk i vi\u0161e od trenutnog izri\u010daja. Vjerou\u010ditelj je pozvan vlastitim \u017eivotom opisivati i tuma\u010diti evan\u0111elje. Svjestan da je \u201etoliko putova prema Bogu koliko je ljudi&#8221; (Joseph Ratzinger,\u00a0<i>Sol zemlje<\/i>, str. 8.), on zato ostaje trajno budan i kreativan u navije\u0161tanju evan\u0111elja.<\/p>\n<p>Dragi u\u010denici, roditelji, u\u010ditelji i vjerou\u010ditelji, navjestitelji evan\u0111elja i ljudi dobre volje, koji \u017eelimo doista suvremeno obrazovanje, upustimo se u obrazovne promjene, ali ne zaboravimo, s jedne strane, istinske izvore obrazovanja, a s druge strane, budu\u0107nost za koju danas preuzimamo odgovornost.<\/p>\n<p>\u0110akovo, 22. kolovoza 2017.<\/p>\n<p>\uf058 \u0110uro Hrani\u0107<\/p>\n<p>predsjednik Vije\u0107a HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160kola i vjeronauk pred izazovom obrazovne reforme Poruka predsjednika Vije\u0107a Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju na po\u010detku \u0161kolske i katehetske godine 2017.\/2018. \u010covjek je put Crkve. Pro\u0161logodi\u0161nje obilje\u017eavanje dvadeset i pet godina katoli\u010dkoga vjeronauka u \u0161koli u Republici Hrvatskoj pru\u017eilo nam je mogu\u0107nost zahvalno se sjetiti prije\u0111enoga puta Crkve te nas jo\u0161 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4469,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-4466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-obavijesti-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.katehetski.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.katehetski.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.katehetski.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.katehetski.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.katehetski.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4466"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/www.katehetski.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4845,"href":"http:\/\/www.katehetski.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4466\/revisions\/4845"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.katehetski.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4469"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.katehetski.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.katehetski.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.katehetski.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}